Izrael postao prva država koja je priznala separatističku afričku regiju

Premijer Benjamin Netanyahu objavio je u petak da su Izrael i Somaliland potpisali zajedničku deklaraciju o uspostavi punih diplomatskih odnosa, opisujući taj potez kao činjen „u duhu Abrahamovih sporazuma“, niza dogovora koje su posredovale Sjedinjene Američke Države s ciljem uspostave formalnih veza između Izraela i arapskih država, piše Al Jazeera.

Ured somalijskog premijera oglasio se nekoliko sati nakon izraelske objave, nazvavši taj potez „napadom“ na suverenitet Somalije i „nezakonitim činom“, te istaknuvši da je Somaliland „neodvojivi“ dio Somalije.

Somaliland je proglasio neovisnost od Somalije 1991. godine, ali dosad nije uspio dobiti priznanje nijedne države članice Ujedinjenih naroda. Regija kontrolira sjeverozapadni dio područja koje je nekoć bilo britanski protektorat u sjevernoj Somaliji.

Somalija nikada nije prihvatila neovisnost Somalilanda.

Ministar vanjskih poslova Somalije, Abdisalam Abdi Ali, sudjelovao je u razgovoru s ministrima vanjskih poslova Egipta, Turske i Džibutija, tijekom kojeg su ponovno potvrdili svoju potporu jedinstvu Somalije.

"Opasan presedan"

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su šefovi diplomacija četiriju zemalja raspravljali o tome kako priznavanje neovisnosti regije unutar suverene države predstavlja „opasan presedan“ i kršenje Povelje Ujedinjenih naroda.

„Poštivanje jedinstva, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država temeljni je stup stabilnosti međunarodnog sustava i ne smije se kršiti niti zaobilaziti ni pod kakvim izgovorom“, navodi se u priopćenju ministarstva.

Netanyahu je tijekom videopoziva čestitao predsjedniku Somalilanda Abdirahmanu Mohamedu Abdullahiju, poznatom kao Abdirahman Cirro, pohvalivši njegovo „vodstvo i predanost promicanju stabilnosti i mira“ te ga pozvao u posjet Izraelu.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da je sporazum rezultat godine dana intenzivnog dijaloga između dviju vlada te da se temelji na zajedničkoj odluci Netanyahua i Cirra o uspostavi punih odnosa, uključujući imenovanje veleposlanika i otvaranje veleposlanstava u obje zemlje.

„Radit ćemo zajedno na promicanju odnosa između naših država i naroda, regionalne stabilnosti i gospodarskog prosperiteta“, napisao je Saar na društvenim mrežama, dodavši da je naložio svom ministarstvu da odmah institucionalizira odnose u širokom rasponu područja.

Cirro je taj razvoj događaja pozdravio kao „povijesni trenutak“, izrazivši spremnost Somalilanda da se pridruži Abrahamovim sporazumima.

Predsjednik Somalilanda rekao je da taj potez „označava početak strateškog partnerstva koje unapređuje zajedničke interese, jača regionalni mir i sigurnost te donosi zajedničke koristi svim dionicima“.

„Složeno“ pitanje

Priznanje predstavlja dramatičan preokret u sudbini Somalilanda nakon godina diplomatske izolacije.

Regija se odcijepila od Somalije tijekom brutalnog građanskog rata koji je uslijedio nakon desetljeća autoritarne vlasti Siada Barrea, čije su snage razorile sjever zemlje. Dok su veliki dijelovi Somalije potonuli u kaos, Somaliland se stabilizirao do kraja 1990-ih.

Somaliland je razvio poseban politički identitet u odnosu na Somaliju, s vlastitom valutom, zastavom i parlamentom. Međutim, njegova istočna područja i dalje su predmet sporova, jer pojedine zajednice ne podupiru separatistički program vlasti u glavnom gradu Hargeisi.

Posljednjih godina Somaliland je razvio veze s Ujedinjenim Arapskim Emiratima – potpisnikom Abrahamovih sporazuma – te s Tajvanom, nastojeći postići međunarodno priznanje. Istaknute osobe unutar Republikanske stranke američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući senatora Teda Cruza, glasno su zagovarale produbljivanje veza između Somalilanda i Izraela. Cruz je više puta pozvao SAD da priznaju Somaliland.

U kolovozu je Trump dao naslutiti da se priprema poduzeti korake po tom pitanju, kada je upitan o Somalilandu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. „Još jedno složeno pitanje, ali radimo na tome, Somaliland“, rekao je.

Sjedinjene Države zasad nisu promijenile svoje stajalište o tom pitanju.

Objava dolazi u trenutku slabljenja američkog interesa za Somaliju, pri čemu je Trump više puta verbalno napadao tu zemlju i njezina predsjednika. Ranije ove godine pojavila su se izvješća koja su potencijalno priznanje Somalilanda povezivala s planovima etničkog čišćenja Palestinaca u Gazi i njihova prisilnog preseljenja u afričku regiju.

Egipat, Turska, Somalija i Džibuti protiv

Ministri vanjskih poslova Egipta, Turske, Somalije i Džibutija upozorili su protiv takvog poteza tijekom svog razgovora.

„Sudionici su također potvrdili svoje kategoričko odbacivanje bilo kakvih planova za raseljavanje palestinskog naroda s njihove zemlje, planova koje velika većina država svijeta nedvosmisleno odbacuje i po obliku i po sadržaju“, priopćilo je egipatsko ministarstvo vanjskih poslova.

Godine 2024. i Etiopija je pokušala sklopiti sporazum sa Somalilandom, nudeći priznanje u zamjenu za pristup moru za Addis Abebu, ali je pod diplomatskim pritiskom od toga odustala.

Jethro Norman, stručnjak za Somaliju iz Danskog instituta za međunarodne studije, rekao je za Al Jazeeru da nije jasno hoće li ovaj razvoj događaja potaknuti druge zemlje da slijede isti primjer, ali bi mogao „ohrabriti druge centrifugalne sile“ u politički fragmentiranoj državi.

Somalija funkcionira kao federalni sustav koji svojim saveznim državama daje znatnu autonomiju. Dvije ključne savezne države, Puntland i Jubaland, povukle su se iz tog sustava zbog ustavnih i izbornih sporova.

U objavi na platformi X, ministar unutarnjih poslova Puntlanda poručio je da se strpljenje isplati, signalizirajući da razvoj događaja vidi u pozitivnom svjetlu. „Puntland treba strateški kalkulirati“, napisao je Juha Farah.

„U suštini, već imate niz de facto država, a poruka Izraela jest da, ako pružite stratešku vrijednost, priznanje postaje transakcijsko, a ne načelno“, dodao je.